{"id":1232,"date":"2021-03-05T13:07:28","date_gmt":"2021-03-05T12:07:28","guid":{"rendered":"https:\/\/sca.kis.si\/?page_id=1232"},"modified":"2021-04-30T10:46:45","modified_gmt":"2021-04-30T08:46:45","slug":"slovensko-pcelarstvo","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/slovensko-pcelarstvo\/","title":{"rendered":"Slovensko p\u010delarstvo"},"content":{"rendered":"<p>\u00bb<em>Baviti se p\u010delarstvom zna\u010di pratiti p\u010dele, prilago\u0111avati se zakonitostima njihova \u017eivota i ovu vje\u0161tinu su\u017eivota okrenuti i sebi u korist.<\/em>\u00ab (Esenko, 2018.)<\/p>\n<p>Carica Marija Terezija je ve\u0107 davne 1770. godine imenovala Kranjca Antona Jan\u0161u za prvog u\u010ditelja p\u010delarstva u habsbur\u0161koj monarhiji. Slovenski p\u010delari danas su u svijetu poznati kao odli\u010dni stru\u010dnjaci na svom podru\u010dju, dobro su organizirani i p\u010delarstvom se bave na na\u010din koji nije \u0161tetan po p\u010dele te na odr\u017eiv na\u010din. Njihovo znanje i kompetencije iznimno su cijenjene i predstavljaju uzor za p\u010delare u drugim dr\u017eavama. Ve\u0107 odavna se p\u010delarstvom bave samo sa sivom p\u010delom (siva p\u010dela \u2013 <em>Apis mellifera carnica<\/em>) koja se kao slovenska autohtona pasmina o\u010duvala sve do danas i predstavlja jedinstvenu prirodnu te, zbog narodne umjetnosti koju je poticalo p\u010delarstvo u pro\u0161losti, kulturnu ba\u0161tinu.<\/p>\n<p>Mi Slovenci smo ponosni na svoju p\u010delarsku ba\u0161tinu, posebice na njezine posebnosti kao \u0161to su siva p\u010dela, tradicionalne ko\u0161nice, oslikane stranice ko\u0161nica, p\u010delinjaci i prevo\u017eenje p\u010dela na ispa\u0161u. Opse\u017ena i raznolika materijalna i nematerijalna ba\u0161tina p\u010delarstva i upotrebe p\u010delinjih proizvoda na na\u0161em tlu potvr\u0111uje dugu tradiciju i usa\u0111enost ove bogate ba\u0161tine u svakodnevicu te prazni\u010dne dane pojedinaca, obitelji, socijalnih i stru\u010dnih grupa. Slovenski p\u010delari su ljudi najrazli\u010ditijih dobi i struka, ve\u0107ina je hobista s manjim brojem ko\u0161nica koji s p\u010delama provode svoje slobodno vrijeme. P\u010delarstvo \u010dovjeka u\u010di odgovornosti, ustrajnosti, skromnosti, radi\u0161nosti, ljubavi prema prirodi i domovini. Uzgajanje p\u010dela nije samo dobivanje meda, to je i na\u010din \u017eivota za vi\u0161e od 10.000 stanovnika Slovenije.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-605 size-large\" src=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_4-1-1024x681.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"426\" srcset=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_4-1-1024x681.jpg 1024w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_4-1-300x199.jpg 300w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_4-1-768x511.jpg 768w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_4-1-1536x1021.jpg 1536w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p>Na svijetu bismo te\u0161ko prona\u0161li zemlju koja je tako usko povezana s p\u010delarstvom kao \u0161to je Slovenija. U na\u0161im krajevima se p\u010delarstvo primjetno razvilo u 18. stolje\u0107u kada su nastupile povoljnije porezne reforme i mjere koje su donosile napredak. Posebice za vrijeme Marije Terezije po\u010deo je uspon p\u010delarstva na na\u0161em tlu i drugdje u Europi.<\/p>\n<p>Danas je p\u010delarstvo u Sloveniji va\u017ena poljoprivredna grana ne samo zbog p\u010delinjih proizvoda, nego i zato \u0161to su p\u010dele neizostavne kao opra\u0161iva\u010di kulturnog bilja, ponajprije vo\u0107ki i razli\u010ditih\u00a0 poljskih kultura za prehranu ljudi i \u017eivotinja. Ako mo\u017eemo re\u0107i da se p\u010dele otkako se ljudi bave p\u010delarstvom nisu toliko promijenile, to ne mo\u017eemo re\u0107i za njihov okoli\u0161. U zadnjim desetlje\u0107ima p\u010dele se susre\u0107u s posve novim okolnostima koje na njih \u0161tetno utje\u010du. Posljedi\u010dno to zahtijeva pove\u0107anu skrb za njihov opstanak jer \u0161tetni faktori utje\u010du na smanjenje otpornosti p\u010dela \u0161to utje\u010de na njihovu lak\u0161u podlo\u017enost bolestima, \u0161tetnicima i sli\u010dno. Upravo nove okolnosti od p\u010delara zahtijevaju stalno pra\u0107enje zdravstvenog stanja p\u010dela te obvezno preventivno lije\u010denje. Dobar p\u010delar mora poznavati razvoj, potrebe i smjer razvoja p\u010delinjih dru\u0161tava. Svojim postupcima ne smije im naru\u0161avati red koji one prate, nego im svakim postupanjem olak\u0161ati razvoj u pravcu koji on \u017eeli.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-613 size-large\" src=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_5-1024x680.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"425\" srcset=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_5-1024x680.jpg 1024w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_5-300x199.jpg 300w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_5-768x510.jpg 768w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_5-1536x1020.jpg 1536w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_5-2048x1360.jpg 2048w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>Poznati slovenski p\u010delari u pro\u0161losti <\/u><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Slovenski prostor i povijest obilje\u017eila su velika p\u010delarska imena me\u0111u kojima pronalazimo i svjetski poznate p\u010delare. Svojim radovima neki su postali dio povijesti i njihovi nalazi te nauk i danas su nam vodilja kod bavljenja p\u010delarstvom. P\u010delarstvo je u 18. stolje\u0107u do\u017eivjelo procvat, posebice u Koru\u0161koj i u sjeverozapadom dijelu Kranjske. Uspje\u0161no p\u010delarstvo ve\u0107 se od davnina zasnivalo na dobrom poznavanju p\u010dela i ma\u0161tovitoj tehnici p\u010delarstva koju su uvjetovale okolnosti ispa\u0161e kao i na\u0161a siva p\u010dela svojim odli\u010dnim svojstvima. P\u010delarsko znanje \u0161irili su i iznimni mu\u0161karci, neki su otklonili neznanje iz \u017eivota p\u010dela, drugi su u svijet ponijeli sivu p\u010delu prodajom p\u010delinjih dru\u0161tava, rojeva i matica, a poznati pisci su \u0161irili svoje bogato p\u010delarsko znanje knji\u017eevnim djelima i \u010dlancima u poljoprivrednom i knji\u017eevnom tisku. Odu\u0161evljavali su mase i afirmirali p\u010delarstvo. Me\u0111u njima je bilo i vi\u0161e sve\u0107enika koji su seljacima \u017eeljeli pomo\u0107i pou\u010davanjem pametnog bavljenja p\u010delarstvom.<\/p>\n<p><strong>Peter Pavel Glavar<\/strong> (1721. &#8211; 1784.) cijeli je \u017eivot posvetio p\u010delarstvu i poljoprivredi, bio je veliki p\u010delar koji je na vrhuncu svog p\u010delarskog djelovanja imao oko 500 ko\u0161nica s p\u010delama. Osnovao je prvu p\u010delarsku \u0161kolu u Komendi i kasnije u Lan\u0161pre\u017eu u Dolenjskoj. Na slovenski jezik je preveo Jan\u0161inu <em>Raspravu o rojenju p\u010dela<\/em> te ju dopunio svojim iskustvima i nalazima. Poznato je njegovo izvje\u0161\u0107e <em>Odgovor na prijedlog za pobolj\u0161anje p\u010delarstva u c. kr. nasljednim zemljama<\/em> gdje opisuje na\u010din p\u010delarstva u Sloveniji, okolnosti p\u010delarstva, ko\u0161nice s umetcima, kako se prave umjetni rojevi, na\u010din uzgoja matica i oplemenjivanje matica izvan ko\u0161nice, bolesti p\u010dela, prevo\u017eenje p\u010dela na ispa\u0161u i sli\u010dno.<\/p>\n<p><strong>Anton Jan\u0161a<\/strong> (1734. &#8211; 1773). ve\u0107 se od rane mladosti bavio p\u010delarstvom. Ubrajamo ga me\u0111u najve\u0107a imena u povijesti p\u010delarstva. Godine 1770. postao je prvi u\u010ditelj p\u010delarstva u novo osnovanoj p\u010delarskoj \u0161koli u Be\u010du. Bio je odli\u010dan teoreti\u010dar i prakti\u010dar p\u010delarstva. Napisao je va\u017ene <em>Rasprave o rojenju p\u010dela<\/em> (1771.) te <em>Cjeloviti nauk za p\u010delare<\/em> (1775.) u kojima je otkrivao tajne iz \u017eivota p\u010dela. Njegov rad je imao odjeka, posvuda je dobivao pohvale i priznanja. Carica Marija Terezija je poslije njegove smrti \u010dak donijela odluku koja je obvezivala sve u\u010ditelje p\u010delarstva da pou\u010davaju samo po provjerenim metodama Antona Jan\u0161e.<\/p>\n<p>OUN je na inicijativu Slovenije njegov ro\u0111endan, 20. svibnja proglasio svjetskim danom p\u010dela.<\/p>\n<p><strong>Joannes Antonius Scopoli<\/strong> (1723. \u2013 1788.) je u godinama 1754. &#8211; 1769. djelovao kao lije\u010dnik u rudniku u Idriji. Njegov spis <em>Rasprava o p\u010delama<\/em> koji je iza\u0161ao 1770. godine opisuje p\u010delarstvo u Kranjskoj. U svom poznatom djelu <em>Entomologia carniolica<\/em> ili <em>Nauka o kukcima u Kranjskoj<\/em> prvi puta je spomenuo da se matica s trutovima oplodi izvan ko\u0161nice.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>Siva p\u010dela<\/u><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>\u00bb<em>Postoji jedna marljiva i \u010dvrsta p\u010dela, to je siva p\u010dela.\u00ab<\/em> (dr. Filip Rothsch\u00fctz, 1857.)<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-617 size-large\" src=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/naslovna-1024x680.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"425\" srcset=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/naslovna-1024x680.jpg 1024w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/naslovna-300x199.jpg 300w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/naslovna-768x510.jpg 768w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/naslovna-1536x1020.jpg 1536w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/naslovna-2048x1360.jpg 2048w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p>Dr. Filip Rothsch\u00fctz je 1857. prvi puta opisao sivu p\u010delu koja je na\u0161a autohtona p\u010delinja pasmina. Znanstveno ime <em>Apis mellifera carnica<\/em> uvedeno je 897. godine u djelu njema\u010dkog biologa Augusta Pollmana.<\/p>\n<p>Siva p\u010dela \u017eivi na \u0161irem podru\u010dju jugoisto\u010dne i srednje Europe, a iz povijesnih razloga kao njena domovina smatra se Slovenija. Nalazimo ju i u austrijskom dijelu Koru\u0161ke, \u0160tajerskoj, u Ma\u0111arskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj gori, dijelu Makedonije, a umjetno naseljenu i u Njema\u010dkoj i na jo\u0161 mnogo mjesta. Siva p\u010dela je poslije talijanske p\u010dele druga najra\u0161irenija p\u010delinja pasmina na svijetu.<\/p>\n<p>U Sloveniji je p\u010delarstvo dopu\u0161teno samo s autohtonom sivom p\u010delom koja ima iznimna svojstva. Ona je mirna, radi\u0161na, dugovje\u010dna, ne pogrije\u0161i svoju ko\u0161nicu, dobro prezimi, potro\u0161i malo zaliha hrane, u prolje\u0107e se brzo namno\u017ei, dobra je graditeljica sa\u0107a, odli\u010dno iskori\u0161tava obilne pa\u0161e, posebice one \u0161umske, ima dobro razvijen nagon za \u010di\u0161\u0107enje i zato je manje podlo\u017ena bolestima, lako se orijentira i rado se roji. U svojoj dugoj povijesti siva p\u010dela je razvila karakteristi\u010dna morfolo\u0161ka i etolo\u0161ka obilje\u017eja po kojima se razlikuje od ostalih pasmina. Mi Slovenci smo jedini koji osiguravamo njezin izvorni genetski materijal, brinemo o njezinoj genetskoj \u010disto\u0107i i o\u010duvanju za njih svojstvene mirno\u0107e.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-1260 size-large\" src=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/UrbanBeekeeping-photoLukaDakskobler-049-1-1024x683.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"427\" srcset=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/UrbanBeekeeping-photoLukaDakskobler-049-1-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/UrbanBeekeeping-photoLukaDakskobler-049-1-300x200.jpg 300w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/UrbanBeekeeping-photoLukaDakskobler-049-1-768x512.jpg 768w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/UrbanBeekeeping-photoLukaDakskobler-049-1-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/UrbanBeekeeping-photoLukaDakskobler-049-1-530x353.jpg 530w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/UrbanBeekeeping-photoLukaDakskobler-049-1.jpg 1800w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p>Siva p\u010dela poku\u0161ava svojom prilagodljivo\u0161\u0107u dobro iskoristiti sve prirodne izvore hrane, a ciklus razvoja p\u010delinjeg dru\u0161tva usko je prilago\u0111en okolnostima ispa\u0161e. Siva p\u010dela prezimi u manjim dru\u0161tvima.\u00a0 Matica obi\u010dno ne lije\u017ee jaja\u0161ca od listopada do kraja sije\u010dnja, prvo leglo se pojavi po\u010detkom velja\u010de. Slijedi brzo proljetno \u0161irenje opsega p\u010delinjeg dru\u0161tva i priprema na prvu ve\u0107u pa\u0161u koja obi\u010dno nastupi krajem travnja i po\u010detkom svibnja. Siva p\u010dela svojim plesom puno to\u010dnije opi\u0161e smjer i udaljenost od izvora pa\u0161e od drugih p\u010dela. Kada zavr\u0161i jedna pa\u0161a, po\u010dinje intenzivnije istra\u017eivati ostala podru\u010dja s ciljem pronalaska novih izvora pa\u0161e. Dobro podnosi i niske temperature u zimskom razdoblju, ponekad i ispod -30 stupnjeva Celzija.<\/p>\n<p>Siva p\u010dela nekada je bila divlja p\u010dela, a danas njezin opstanak ovisi o \u010dovjeku. P\u010delar im mora osiguravati hranu za pro\u017eivljavanje, brinuti se o njihovom zdravlju i za\u0161titi od \u0161tetnika. Glavna prijetnja p\u010delama su parazitske grinje varoe <em>(Varroa destructor)<\/em> koje su se pojavile nakon 1980. godine. One uni\u0161te p\u010delinju zajednicu ako ih p\u010delar ne suzbija. U predjelima s intenzivnom poljoprivredom p\u010dele ugro\u017eavaju i razna fitofarmaceutska sredstva. Jednako tako su problemati\u010dne klimatske promjene, posebice su\u0161na i ki\u0161na ljeta kada nedostaju prirodni izvori hrane.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>Stranice ko\u0161nica<\/u><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>U drugoj polovici 18. stolje\u0107a u Sloveniji su prevladavale malene duguljaste ko\u0161nice izra\u0111ene od dasaka koje su se nazivale <em>kranji\u010di<\/em>, te se razvila posebna umjetnost oslikavanja stranica ko\u0161nica. Uljanim bojama oslikane \u010deone stranice ko\u0161nica na <em>kranji\u010dima<\/em>, mogle su se prona\u0107i u naslaganim ko\u0161nicama bogatijih seljaka, seoske gospode i \u017eupa. P\u010delari su prema slikama razlikovali ko\u0161nice i vlasnike, osim toga, ko\u0161nice su bile simboli\u010dki predane u za\u0161titu i \u010duvanje naslikanim svetim osobama.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-621 size-large\" src=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_20-1024x682.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"426\" srcset=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_20-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_20-300x200.jpg 300w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_20-768x512.jpg 768w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/foto_20.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p>Od sredine 18. stolje\u0107a do prvog svjetskog rata bilo je oslikano vi\u0161e od 50.000 ko\u0161nica. To je izvorna vrsta narodne umjetnosti koja nije bila poznata u zemljama izvan Slovenije. U ve\u0107ini slu\u010dajeva oslikavali su ih jednostavniji slikari samouci koji su motive preuzimali sa sli\u010dica, slikovnih biblija iz Njema\u010dke, grafika, novinskih i knji\u017eevnih ilustracija, a mnogo puta su bili inspirirani i vlastitom ma\u0161tom. Narodni slikari na ko\u0161nicama na svoj su na\u010din slikali i prikazivali povijesne doga\u0111aje, legende, vjerske i \u0161aljive motive te doga\u0111aje iz selja\u010dkog \u017eivota. Na ovim je slikama bilo prikazano vi\u0161e od 600 motiva od kojih je dobra polovica s vjerskim porukama.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>A\u017d ko\u0161nice<\/u><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>P\u010delar svojim p\u010delama mora osigurati dobre \u017eivotne uvjete, bri\u017eno ih promatrati i poznavati njihov \u017eivot skriven iza stjenki ko\u0161nice. Ko\u0161nica ponajprije mora omogu\u0107avati prostor u kojemu \u0107e se p\u010dele dobro osje\u0107ati i razvijati, a p\u010delaru omogu\u0107avati primjenu ste\u010denog znanja i vje\u0161tina za dobru godinu uz \u0161to manje tro\u0161kova i truda. Svaki sustav ko\u0161nica ima svoje prednosti i slabosti. P\u010dele u ko\u0161nici ponajprije ovise o p\u010delarovom znanju i ovladavanju tehnologijom.<\/p>\n<p>Na prijelomu 20. stolje\u0107a u Sloveniji je u upotrebi bilo vi\u0161e uvezenih suvremenih ko\u0161nica i njihovih doma\u0107ih varijanti. Budu\u0107i da ni jedna od njih nije zadovoljavala potrebe slovenskih p\u010delara, za inovaciju koja je ostavila najve\u0107i utjecaj pobrinuo se glasnik novog p\u010delarskog doba Anton \u017dnider\u0161i\u010d (1874.-1947.), veliki p\u010delar iz Ilirske Bistrice. Izradio je ko\u0161nicu koja sivoj p\u010deli u na\u0161em okoli\u0161u omogu\u0107ava najbolji razvoj i ve\u0107i prinos meda i voska, a p\u010delarima olak\u0161ava rad u p\u010delinjaku i prilikom prijevoza na ispa\u0161u.<\/p>\n<p>Ko\u0161nica koja se afirmirala pod imenom Alberti-\u017dnider\u0161i\u010deva ko\u0161nica, jer je Anton \u017dnider\u0161i\u010d kod izrade ove ko\u0161nice imao uzor u njema\u010dkom p\u010delaru Adolfu Albertiju, upravlja se odostraga i ona je dio nastavaka. U ovoj su ko\u0161nici satni okviri postavljeni uzdu\u017eno u smjeru izlijetanja p\u010dela. Satni okviri mogu se listati kao listovi u knjizi. Ovakva listi\u010dava ko\u0161nica me\u0111u slovenskim se p\u010delarima brzo afirmirala i jo\u0161 danas ju koristi vi\u0161e od 90 posto p\u010delara. Dom sive p\u010dele tako je najvi\u0161e puta upravo A\u017d ko\u0161nica.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-627 size-large\" src=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IES7097-1024x683.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"427\" srcset=\"https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IES7097-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IES7097-300x200.jpg 300w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IES7097-768x512.jpg 768w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IES7097-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/sca.kis.si\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IES7097-2048x1365.jpg 2048w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p>A\u017d ko\u0161nica je slovenska robna marka neprocjenjive vrijednosti i time bitan sastavni dio slovenske kulturne ba\u0161tine. Za ovu su ko\u0161nicu odre\u0111ene stalne mjere koje su plod dugogodi\u0161njih ispitivanja i nalaza. Danas ju poznajemo u raznim izvedbama kako po broju satnih okvira, tako i po broju katova. Naj\u010de\u0161\u0107e se sastoji od 10 satnih okvira. \u017dnider\u0161i\u010d, kao i mnogi drugi slovenski p\u010delari stalno su je mijenjali i dopunjavali. A\u017d ko\u0161nica se pro\u0161irila i u druge dr\u017eave, \u010dak i u Ameriku.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>20. svibnja &#8211; svjetski dan p\u010dela<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Slovenija je na prijedlog PSS 2014.godine predala inicijativu da 20. svinja postane svjetski dan p\u010dela. U sklopu inicijative predstavnici MPGP putovali su svijetom s paviljonom P\u010delinji svijet, aktivno provodili promociju i informirali o inicijativi i ostalim potpornim projektima. Pritom su obavili brojne bilateralne susrete s predstavnicima brojnih dr\u017eava i me\u0111unarodnih organizacija te organizirali stru\u010dna doga\u0111anja. Odaziv slovenske i me\u0111unarodne javnosti bio je pozitivan, inicijativu su poduprli slovenski politi\u010dki vrh, svjetska p\u010delarska organizacija Apimondia, Organizacija ujedinjenih naroda za poljoprivredu (FAO), Europska unija i brojne druge organizacije.<\/p>\n<p>Poslije vi\u0161e od tri godine nastojanja, 17. studenog 2017. godine u okviru Ekonomsko-financijskog odbora OUN prihva\u0107ena je rezolucija o progla\u0161enju svjetskog dana p\u010dela. Rezoluciju je nakon toga 20. prosinca 2017. konsenzusom potvrdila Glavna skup\u0161tina OUN u New Yorku i 20. svibnja proglasila svjetskim danom p\u010dela.<\/p>\n<p>Poduprle su ju sve dr\u017eave OUN, a 115 dr\u017eava je bilo sponzora me\u0111u njima i najve\u0107e dr\u017eave kao \u0161to su SAD, Kanada, Kina, Rusija, Indija, Brazil, Argentina, Australija te sve dr\u017eave Europske unije.<\/p>\n<p>Svjetski dan p\u010dela namijenjen je osvje\u0161\u0107ivanju svjetske javnosti o va\u017enosti o\u010duvanja p\u010dela i ostalih opra\u0161iva\u010da koji su sve vi\u0161e ugro\u017eeni i sve vi\u0161e trebaju uvjete koji \u0107e im omogu\u0107iti opstanak. Potrebno je biti svjestan da je osim p\u010delinjih proizvoda koji se smatraju kvalitetnom hranom, najve\u0107i doprinos p\u010dela i ostalih opra\u0161iva\u010da, opra\u0161ivanje gotovo tri \u010detvrtine svih biljaka. \u010cak tre\u0107ina proizvodnje hrane ovisi o opra\u0161iva\u010dima.<\/p>\n<p>Datum 20. svibnja se nadovezuje na dan ro\u0111enja prvog u\u010ditelja modernog p\u010delarstva i slovenskog p\u010delara Antona Jan\u0161e. Istovremeno je svibanj mjesec bujnog razvoja p\u010dela i prirode na sjevernoj polutci, a na ju\u017enoj razdoblje kada se skupljaju p\u010delinji proizvodi i plodovi p\u010delinjeg opra\u0161ivanja kao ekosistemske usluge.<\/p>\n<p>Uz svjetski dan p\u010dela svake se godine ni\u017eu brojne proslave, konferencije, obilje\u017eavanja i ostali doga\u0111aji u Sloveniji i svijetu koji osvje\u0161tavaju javnost o va\u017enosti o\u010duvanja p\u010dela, opra\u0161iva\u010da i biotske raznovrsnosti. Istovremeno su proslave i prigoda za promociju p\u010delara, p\u010delinjih proizvoda, p\u010delarske kulturne ba\u0161tine i p\u010delarstva op\u0107enito. Svake godine se u organizaciji FAO i dr\u017eave doma\u0107ina na svjetskoj razini organizira me\u0111unarodno obilje\u017eavanje svjetskog dana p\u010dela. Prvo obilje\u017eavanje se odr\u017ealo 20. svibnja 2018. godine u Sloveniji, to\u010dnije u \u017dirovnici, mjestu ro\u0111enja Antona Jan\u0161e.<\/p>\n<p>Vi\u0161e na &gt; <a href=\"https:\/\/worldbeeday.org\/si\/\">https:\/\/worldbeeday.org\/si\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"class_list":["post-1232","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1232","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1232"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1232\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1265,"href":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1232\/revisions\/1265"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sca.kis.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}